Zamislite situaciju: Uživate u parku sa svojim malenim, divan je i sunčan dan. Malo ste se umorili pa vadite flašicu vode, a vaš mali šef vam kaže: “ne mama, hoću sok”!
Zvuči poznato? Da, i nama.
Sasvim je u redu uživati u povremenim voćnim sokovima, svi mi to povremeno radimo. Nema tu nikakvog osuđivanja, sve dok se konzumira u umjerenim količinama i izbalansira sa ishranom koja uključuje druge zdrave namirnice.
Hajde da zajedno otkrijemo šta se krije u tim šarenim pakovanjima koje djeca toliko vole.
Kakvu ulogu marketinški trikovi imaju u našem izboru?
Voćni sokovi za djecu su posvuda u različitim divno obojenim pakovanjima i najdražim likovima naših mališana, i privlače ih kao moljce svjetlost. Koga i ne bi, i mi odrasli nismo imuni na njih.
Istraživanje u kojem su učesnici gledali različite vrste pakovanja voćnih sokova je pokazalo da slike voća i tvrdnje o vitaminima na pakovanjima sokova čine proizvod privlačnijim.
Tako naprimjer kada ljudi vide na pakovanju ‘sa vitaminom C’, to ih ohrabri u vjerovanju da je taj proizvod bolji u odnosu na one koji to nemaju. Sa druge strane, voćni sokovi koji imaju upozorenja o zdravlju smanjuju interes kupaca.
Na kraju krajeva, našoj djeci nisu bitni ti savjeti, pa na kraju obično u korpi završi pakovanje sa Pepom ili Mašom.
Izvor: Pixabay
Kako voćni sokovi utiču na zdravlje djece?
Neka naučna istraživanja pokazuju da prekomjerna konzumacija zaslađenih voćnih sokova može doprinijeti razvoju:
Gojaznosti
Pregledni članak objavljen u časopisu Childhood Obesity, skupio je analize iz trinaest studija koje ispituju povezanost zaslađenih voćnih sokova i gojaznosti. Zaključili su da većina tih studija potvrđuje da postoji veza između njih kod djece starosti 6 mjeseci do 19 godina.
Prije nego počnete paničarati, uzmite u obzir da su u ovim istraživanjima uključena djeca koja svakodnevno i prekomjerno konzumiraju zaslađene voćne sokove. Sve je okej dok sok nije u flašici, čaši, kutiji za užinu… i frižideru pod ključem.
Karijesa
Ovo je opšte poznata činjenica među svim generacijama, i u ovom slučaju vrijedi ona narodna: “gdje ima dima ima i vatre”. Šećeri iz voćnih sokova hrane bakterije u ustima, a one ih zatim razgrađuju i proizvode kiseline.
Dalje te kiseline s vremenom oštećuju zubnu gleđ, što omogućava bakterijama da uđu u unutrašnjost zuba sve do dijela gdje se nalaze nervi i krvni sudovi, i onda slijedi dio: mama, boli me zub.
Dva popularna mita o šećeru u voćnim sokovima
250 ml soka od narandže sadrži 22 gr odnosno 4-5 kašićica šećera. Postoje 2 mita u vezi šećera u voćnim sokovima, od kojih će vas jedan iznenaditi, a za drugi ćete reći da vam je poznat. Pa da krenemo.
Šećer uzrokuje hiperaktivnost kod djece
Iako to zvuči nemoguće, jer vi biste se zakleli da vaše dijete poludi od slatkog pa tako i sokova ali naučno nije dokazano da je to istina.
1995. godine je objavljena studija koja je skupila dosta istraživanja u kojima su jednoj grupi djece dali šećer, a drugoj su dali placebo (običnu vodu), a pritom su djeca imala povez na očima. Dakle niko od djece i nastavnika nije znao ko je uzeo šećer, a ko nije.
Kada su analizirali podatke, utvrdili su da se djeca koja su konzumirala šećer nisu ponašala drugačije.
💡 Zanimljivost:
Placebo je „lažni lijek“ koji izgleda kao pravi lijek (tableta, sirup, injekcija), ali nema stvarnu aktivnu supstancu koja djeluje. Obično se stavi voda unutra, ali osoba koja ga uzme može se osjetiti bolje, jer vjeruje da uzima pravi lijek.
Izvor: Pixabay
Šećer uzrokuje dijabetes
Ovo je isto jedan od mitova, najvjerovatnije jer se visok nivo šećera asocira sa dijabetesom. Ipak, stvar je malo složenija ali ćemo pojednostaviti.
Kao što smo već spomenuli, gojaznost je faktor rizika za dijabetes tipa 2, a konzumiranje puno šećera može dovesti do viška kilograma. A onda taj višak kilograma može kod nekih osoba dovesti do razvijanja dijabetesa.
Dakle, šećer možda nije glavni krivac, ali je svakako tip koji stoji u ćošku, zvižduće i pravi se da nema ništa s tim.
Sastav kupovnih voćnih sokova
Skoro svaki komercijalni voćni sok sadrži:
- koncentrovani voćni sok (već sadrži prirodni šećer)
- dodatne šećere ili glukozno-fruktozni sirup
- arome i boje (da bi ljepše izledali i mirisali npr. E129)
- konzervanse (da bi duže izdržali na policama) označeni kao natrijum benzoat na etiketi
- vitamine (obično C) – ukoliko samo piše na prednjoj strani, provjeriti i na etiketi jer može biti marketinški trik.
💡 Zanimljivost:
Maltodekstrin, je još jedan čest sastojak ovih sokova a ustvari je još jedan šećer koji se brzo razlaže u glukozu.
Koje su alternative za kupovne voćne sokove?
Alternativu za kupovne voćne sokove možete pripremati u blenderu, gdje se voće i povrće pomiješaju s vodom ili biljnim mlijekom. Također, možete pripremiti svježe cijeđene sokove pomoću sokovnika, ili čak infuzirane vode s voćem, koja je lagana i osvježavajuća opcija. Sve zavisno od vašeg raspoloženja i preferencije!
Voćni sokovi u blenderu
Blenderi su rado viđen kuhinjski aparat među svim domaćicama i kuharima. Oguli, nareži, pritisni start i voila! Nekada nisu potrebna ni prva dva koraka, pogotovo ako se radi o orašastim plodovima i manjem voću.
🍹 Osvježavajući voćni sok s orašastim notama
Sastojci:
- 1 jabuka
- 1 narandža
- 1 banana
- 1 šaka indijskih oraščića (ili badema – prethodno natopljenih 1–2 sata)
- 250 ml hladne vode
Priprema:
- Sastojke ubacite u blender.
- Blendajte dok ne dobijete tečnu i glatku konzistenciju.
- Uživajte!
Najbolja stvar u vezi ovako smiksanih sokova je da nisu namijenjeni samo za vašu djecu nego i za vaše uživanje. Odlično idu uz doručak ili jednostavno popodnevno osvježenje. U toplim ljetnim danima, najbolje je piti vodu, a dodatno tu vodu možete obogatiti vitaminima iz voća na vrlo jednostavan način.
Izvor: Pixabay
🍓 Infuzirana voda s voćem
Sastojci:
- 1 kriška limuna
- 1-2 jagode (narezane)
- 1-2 lista mente
- 500 ml hladne vode
Priprema:
Staviti sastojke u vodu, ostaviti u frižideru 30 minuta i uživati!
Voćni sokovi: Da li reći „da“ ili „ne“?
Kada sve sumiramo, možemo reći da kupovni i komercijalni voćni sokovi imaju mana jer sadrže puno šećera, nekih skrivenih sastojaka koje ne bismo sigurno davali djeci i mogu doprinijeti razvoju gojaznosti i karijesa. Uz to, marketinške kampanje nam ne olakšavaju stvari.
Ipak, nije sve tako sivo (ili slatko). Kao i sa svim, povremena čaša ili flašica tog soka neće naškoditi, pogotovo ako su stvarno stavili vitamine koje su naveli. Ključ je u balansu, informisanju i čitanju deklaracija. Na kraju krajeva, odluka je vaša (ponekad vašeg djeteta) ali sada barem znate šta se krije iza pakovanja sa Pepom ili Mašom.
Vaša Zdravka H.
