Ašvaganda, rodiola, ginseng, zvuči poznato? Zajedničko im je da se svrstavaju u grupu adaptogenih biljaka, kao i sve veća popularnost upotrebe.
Studije pokazuju da oko 73% ljudi redovno doživljava fizičke i/ili psihološke simptome uzrokovane stresom.
Adaptogene biljke se povezuju sa smanjenjem uticaja stresa na organizam, poboljšanjem sna i jačanjem imuniteta, ako uz to dodamo da dolaze iz prirode, onda je jasno zašto su mnogima postale prvi izbor u svakodnevnoj rutini brige o zdravlju. Vrijedi probati?
Hajde da pobliže pogledamo koje su to najpoznatije adaptogene biljke, kako djeluju, i kada ih (ne) treba koristiti i šta sve nauka ima o tome reći.
Šta su adaptogeni?
Adaptogeni su biljke ili biljni ekstrakti koje sadrže farmakološki aktivne spojeve, a poznate su po svojoj sposobnosti da pomažu organizmu da se prilagodi stresu.
Adaptogeni kroz historiju
Prije otprilike 50 godina, adaptogene biljke su se počele koristiti u profesionalnom sportu zbog svog velikog potencijala da povećaju otpornost organizma na stres i poboljšaju fizičku izdržljivost. Vremenom, naučnici su ih počeli i vještački sintetisati, pa se dijele na:
- prirodne (biljne)
- sintetičke, poznate i kao aktoprotektori
Izvor: Pixabay
Godine 1980. naučnici Breckham i Dardimov otkrili su da adaptogeni ne povećavaju otpornost organizma samo na fizički stres, već i na hemijske i biološke štetne uticaje. Ovo je dodatno proširilo mogućnosti njihove primjene u zaštiti zdravlja.
Kako djeluju na tijelo?
Sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat i smatra se da je kompleksan, ali biološki efekat adaptogenih biljaka se povezuje sa fitohemijskim sastavom (fito – biljni) tj. sa komponentama koje sadrže (obično komplikovanih naziva). Neki od njih su:
- triterpenoidi
- saponini
- lignani
- alkaloidi
Najpoznatije adaptogene biljke
Neki bi rekli i najbolje adaptogene biljke, mada sve na svoj način imaju efekte na tijelu, su:
Ašvaganda (Withania somnifera)
Ova biljka iz Indije je svoj upečatljivi naziv dobila zbog neobičnog mirisa korijena biljke za koji kažu da podsjeća na mokrog konja (“ashwa” znači konj, a “gandha” miris). Miris možda nije najprivlačniji, ali efekti koje nudi svakako jesu!
Pomaže kod stresa i anksioznosti, pa tako radna grupa Svjetske federacije društava za biološku psihijatriju preporučuje dnevnu dozu od 300–600 mg. ekstrakta korijena ašvagande za tretman anksioznosti (nervozni ste, steže vam se stomak, stalno uzdišete) i smanjenje uticaja stresa na organizam.
Međutim, napominju da ne mogu dati snažniju preporuku dok se ne prikupi više pouzdanih podataka iz kliničkih istraživanja. Brojne studije opisuju i potvrđuju anksiolitičko djelovanje, a manji broj istraživanja sugerira da ašvaganda poboljšava kvalitet sna.
💡 Anksiolitičko djelovanje se odnosi na supstance koje olakšavaju osjećaj napetosti i tjeskobe.
Izvor: Pixabay | Ašvaganda prah
Rodiola (Rhodiola rosea)
Za razliku od ašvagande, rodiola, tačnije korijen, ima blag miris koji podsjeća na ružu, pa zato naziv potiče od latinskog izraza ‘rosea’ što znači ružičasti.
Rodiola, kao i druge adaptogene biljke, pomaže kod anksioznosti, stresa, ljutnje i depresije, a to potvrđuje i studija objavljena u časopisu Phytotherapy Research.
Dodatno pomaže kod umora, promjene raspoloženja, poboljšanja koncentracije, pa je zato jedan od najčešće korištenih adaptogena u vidu suplemenata. Ako se bavite sportom, možete naići na podatke da rodiola poboljšava vaš performans tokom vježbi ili trčanja, što je i potvrđeno jednim istraživanjem na miševima.
Preporučuje se uzimanje rodiole 400–600 mg. na prazan želudac, ali ne pred spavanje, jer ima blago stimulirajući efekat.
Sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus)
Naziv ‘sibirski’ je dobio jer uspijeva u hladnim uslovima, pogotovo u Sibiru, a postao je popularan tokom Hladnog rata kada su sovjetski naučnici ispitivali kako unaprijediti performans vojnika, astronauta i sportista na prirodan način.
Kao adaptogena biljka, ima mnogobrojne efekte, a izdvajamo:
- regulisanje šećera u krvi
- poboljšanje metabolizma masti
- jača imunitet
- povećava fizičku izdržljivost
- antioksidativno djelovanje
Glavna bioaktivna komponenta u sibirskom ginsengu su eleuterozidi, od kojih su najpoznatiji eleuterozidi B i E. Dokazano je i imunomodulatorno djelovanje, a to znači da dovodi imuni sistem u ravnotežu podstičući ili smanjujući prozivodnju bijelih krvnih zrnaca.
Kako koristiti adaptogene biljke?
Obzirom da se radi o biljkama, moguće je više načina korištenja, a najčešći su:
- Čajevi – najprirodniji oblik, potrebno je redovno piti više sedmica za vidljive efekte.
- Tinkture – jednostavne za korištenje, brzo se apsorbuju.
- Kapsule – sadrže preciznu dozu, lagane za upotrebu.
- Prah – zemljasti ukus, ali odličan dodatak smoothiejima i napicima.
Izvor: Pexels
Savjeti za sigurno korištenje i doziranje
- Početi polako – krenite s najnižom dozom.
- Budite dosljedni – koristiti svakodnevno 2–4 sedmice.
- Pratite reakcije tijela – ako primijetite nuspojave, pauzirajte.
- Redovne pauze – nakon 6–8 sedmica, napraviti pauzu 1–2 sedmice.
- Uvijek se posavjetujte s ljekarom ako koristite lijekove ili imate zdravstvenih problema.
Ko treba biti oprezan?
Trudnice, dojilje i osobe s hroničnim bolestima. Moguće nuspojave uključuju: pospanost, suha usta, glavobolju, palpitacije itd. Individualno je i zavisi od biljke i doze.
Iz prirode za vas
Adaptogene biljke možda neće riješiti sve vaše probleme, ali mogu pomoći da kroz svakodnevni stres prođete sa više balansa i manje nervoze. U moru suplemenata i savjeta “kako da živite 100 godina bez stresa”, adaptogeni su tu da vas prirodno podrže – uz zdravu dozu razuma.
Ako ne znate odakle da krenete, počnite sa ašvagandom ili sibirskim ginsengom pa vremenom isprobajte i druge.
Kao i sa svim prirodnim rješenjima, konzistencija i dosljednost su ključ uz dozu vjerovanja! Naravno, ne treba očekivati čuda, ali možda vam pomogne da imate energije za još jedan sastanak, koji se mogao riješiti e-mailom ili za one trenutke kada u kući vlada haos i sve je na pogrešnom mjestu.
Vaša Zdravka H.
